nedjelja, 21.12.2008.
Mlinski kamen
Gledao sam Lica nacije. Gostovao je prof. Tonči Matulić i još neki pravnik, pametni ljudi. Kako bilo, spomenuli su i fenomen "humanitarnih" akcija koje periodički pogađaju i zapljuskuju naš narod, osobito u blagdansko vrijeme.
Moram priznat da nikada nisam zvao te vruće linije, prvenstveno jer nisam vlasnik telefonske linije kojom se koristim, ali i zbog jedne male stvari. Naime, uvijek mi je nešto smrdilo oko te sve pompe i prisiljene dobronamjernosti, isforsiranih smješaka i hiper emocija. Svaki put mi je zasmrdilo to propikavanje ljudske savjesti milom glazbom, neugodnim slikama i spotovima te ta neutaživa želja za prolijevanjem milijuna tona emocija. Masa je glupa, bolesne savjesti i emotivno nezrela, pa koliko je teško iz takvih ljudi izmusti i zadnju lipu? A tko na kraju najbolje prođe? Telekomunikacijske korporacije i TV kuće na kojima sekunda reklame nakon takvih serviranih emocija prelazi u suho zlato. Ok, nešto se novaca slije i u đepove onih kojima je potreban, ali pitam se da li je taj novac davan dobrovoljno ili ne? Pravno taj novac je čista milostinja, ali ako dublje zaronimo možemo zaključiti kako ispravnom taktikom možeš izvući od neobrazovanih, naivnih i bolesnih i zadnju teško stečenu lipicu. Prema tome, nije li to pljačka pod krinkom humanitarnosti? A na one cirkusante koji su navodno javna lica te se tamo promoviraju neću trošiti više od ove rečenice!
Spomenuti pravnik koji je gostovao u "Lica nacije" je izrekao nešto što me se duboko dojmilo i pogodio točno u bit stvari te mi tako pomogao da i sam mogu bolje prereći ono što mislim. A rekao je kako su te kvazi humanitarne akcije obješene o hrvatski narod poput mlinskog kamena o vratu. Izvrsna analogija.
Za kraj, trebamo li se odreći tih "humanitarnih" akcija? Mišljenja sam da se svakako moramo odreći takve pljačketine, a za dobrobit našeg naroda i onih kojima je novac potreban odgajajmo djecu u duhu solidarnosti i ljubavi...i to primjerom, svojim primjerom, a ne show paradama.
